OPSESIVNE MISLI

Da li Vam se ikada desilo da sedite u potpunom miru, a da Vam kroz glavu odjednom proleti neka vrlo neprijatna misao? Nešto toliko mračno, bizarno ili uznemirujuće da Vam se u sekundi podigne nivo stresa. Možda je to bio iznenadni strah da ćete povrediti nekoga koga volite, da ćete uraditi nešto sramotno na javnom mestu, ili jednostavno panična sumnja da ste ostavili uključen šporet i da će sve izgoreti.

Prva reakcija je skoro uvek ista: šok i strah od samog sebe. Pomislimo: „Ako sam sposoban/a da ovo zamislim, sigurno nešto ozbiljno nije u redu sa mnom.“

Međutim, istina je potpuno drugačija. Vi niste Vaše misli, a um ponekad ume da bude samo hiperaktivni režiser koji testira najgore moguće scenarije.

Šta su zapravo opsesivne misli?

SAZNAJ VIŠE
PERFEKCIONIZAM

Perfekcionizam predstavlja obrazac mišljenja, emocija i ponašanja u kojem se postavljaju vrlo visoki ili nerealni standardi. Osoba vezuje ličnu vrednost za postignuća i praktično doživljava greške kao lični neuspeh. Takođe se javlja snažan strah od kritike ili odbacivanja. Bitno je naglasiti da perfekcionizam nije isto što i savesnost ili ambicioznost.

Perfekcionizam na neki način predstavlja i strategiju za osećaj sigurnosti i prihvaćenosti. Može se razviti kroz neki vid uslovljene ljubavi (,,Vredan/a si samo kad si uspešan’’). Takođe, veliku ulogu u razvijanju ima i strogo i kritički nastrojeno okruženje, kao i konstantno poređenje s drugim osobama. Previše rana odgovornost ili neka vrsta traume može dodatno uticati na razvoj perfekcionizma.

SAZNAJ VIŠE
DEPRESIJA

Depresija predstavlja poremećaj raspoloženja za koji je karakteristično dugotrajno prisustvo tuge, beznađa, usamljenosti, osećaja krivice, gubitka interesovanja za uobičajene aktivnosti i smanjene funkcionalnosti na različitim životnim poljima.

Kod RE&KBT psihoterapije, polazi se od ideje da depresija ne nastaje direktno iz nekog događaja, već iz načina na koji osoba percipira te događaje i kako emocionalno reaguje. U redu je tugovati usled neke nesrećne situacije i potrebno je odbolovati to, ali bitno je ne potonuti u patološki oblik tuge.

SAZNAJ VIŠE
GREŠKE U MIŠLJENJU

Greške u mišljenju se javljaju kod svih ljudi. Uglavnom su nesvesne, tako da ih nije lako promeniti.

Neke od čestih grešaka u mišljenju su:

– crno-belo razmišljanje (stvari se posmatraju kao potpuno crne ili bele, a ljudi se evaluiraju isključivo kao dobri ili loši),

– preterana generalizacija (ako se jednom desi neka loša situacija, automatski se očekuje da će takva situacija konstantno da se ponavlja),

SAZNAJ VIŠE
HIPOHONDRIJA

Hipohondrija ne predstavlja umišljanje niti traženje pažnje. To je stalni strah da sa telom nešto ozbiljno nije u redu, čak i kada pregledi i nalazi pokažu da je sve u redu. Ljudi koji se bore sa tim često obraćaju pažnju na svaki simptom, pretražuju bolesti, stalno proveravaju telo i teško uspevaju da se opuste. Taj strah može biti toliko jak da utiče na svakodnevni život, odnose i osećaj sigurnosti. Važno je razumeti da je anksioznost stvarna i da ljudima koji prolaze kroz to treba podrška, a ne osuđivanje.

SAZNAJ VIŠE
UNUTRAŠNJI DIJALOG

Unutrašnji dijalog direktno utiče na to kako se nosite sa stresom, raznim padovima i krizama.

Ako sebi govorite rečenice nalik uverenjima kao što su ’’Nesposoban/a sam’’, ’’Uvek sve pokvarim’’, ’’Ništa ne znam’’, ’’Nikad neće biti bolje’’, mozak to doživljava kao neku vrstu pretnje, aktivira stresnu reakciju i pojačava osećaj očaja i beznadežnosti.

Umesto toga, vežbajte da govorite sebi ’’Ovo je teško, ali mogu da idem korak po korak’’, ’’Pogrešio sam, ali to ne definiše moju vrednost’’, ’’Prošao sam kroz teške situacije i ranije’’.

SAZNAJ VIŠE
OBLICI PONAŠANJA

Pored misli i osećanja, oblici ponašanja imaju vrlo bitnu ulogu u održavanju određenih problema. Prema RE&KBT terapiji, mogu se uočiti tri grupe ponašanja: izbegavajuća, sigurnosna i kompenzatorna.

Kod izbegavajućih oblika ponašanja, osoba izbegava situacije koju su potencijalno neprijatne. Takvim ponašanjem se postiže samo kratko, privremeno olakšanje, ali se na neki način dugoročno ’’hrane’’ strahovi i iracionalna uverenja.
Primer: Izbegavanje javnog nastupa kako bi se isključila mogućnost grešaka i potencijalnog neuspeha.

SAZNAJ VIŠE
PANIČNI NAPAD

Panični napad je vrlo neprijatan doživljaj koji predstavlja kraću epizodu intenzivnog straha i neprijatnosti.

Tokom jednog takvog napada, kod osobe su izraženi najrazličitiji telesni simptomi – vrtoglavica, nestabilnost, ubrzan rad srca, znojenje, otežano disanje, mučnina, kao i razne kognicije u vidu strahova da će poludeti, izgubiti svest, ili čak izgubiti život.
Kod svake osobe su panični napadi i sami simptomi individualni, ali u najvećoj meri dolazi do pogrešne interpretacije telesnih simptoma. Npr. ubrzan rad srca se tumači kao nešto što vodi ka infarktu, iako su takvi i slični simptomi zapravo normalna reakcija organizma usled aktivacije autonomnog nervnog sistema.

SAZNAJ VIŠE
IRACIONALNA UVERENJA

U ljudskom umu postoji tendencija ka stvaranju racionalnih i iracionalnih uverenja.

Racionalna su korisna, logična i odgovaraju realnosti, dok su iracionalna potpuno suprotna – štetna, nelogična i nisu u skladu sa realnošću. Upravo zbog iracionalnih uverenja se osećate loše i ispoljavate disfunkcionalne oblike ponašanja. U osnovi svih takvih uverenja su zahtevi u odnosu na same sebe, na druge ljude i na svet oko sebe generalno.

SAZNAJ VIŠE